Ličnosti/Moda

Nadežda Lamanova

Kada govorimo o kreatorima s kraja XIX i početka XX veka obično pominjemo Vorta (Charles Frederick Worth), Poarea (Paul Poiret) i Koko Šanel (Coco Chanel). Nažalost, malo ko je čuo za Nadeždu Lamanovu, rusku kreatorku i jednu od najuticajnijih kreatorki tog vremena.

Balska haljina carice Aleksandre Fjodorovne, kasni XIX vek, Rusija.
Copyright ©2003 State Hermitage Museum.

Haljna za posete carice Aleksandre fjodorovne. Druga polovina 1890-ih, Rusija.
Copyright ©2003 State Hermitage Museum.

Ceremonijalna dvorska haljina. Kraj XIX, početak XX veka, Rusija.
Copyright ©2003 State Hermitage Museum.

Svečana haljina. Kraj XIX, početak XX veka, Rusija.
Copyright ©2003 State Hermitage Museum.

Nadežda Lamanova je rođena 1861. u Nižnjem Novgorodu. Krojenje je učila u Moskvi, kod Madam Suvarove. Nakon smrti roditelja, kako bi izdržavala sebe i sestre, 1885. otvara svoj atelje u Moskvi, na Tverskom bulevaru. Vrlo brzo postaje poznata po izvanrednim kreacijama i izradi, pa njeni klijenti postaju i ruska carica, Aleksandra Romanov, i drugi pripadnici ruske elite (među njima su bile i Marija Jermolova, Olga Kniper-Čehov, Lili Brik i Vera Holodna).

Večernja haljina carice Aleksandre Fjodorovne. Početak XX veka, Rusija.
Copyright ©2003 State Hermitage Museum.

Večernja haljina. Početak XX veka, Rusija.
Copyright ©2003 State Hermitage Museum.

Večernja haljina. Početak XX veka, Rusija.
Copyright ©2003 State Hermitage Museum.

Lemanova je poznata po tome što je svoje kreacije stvarala drapirajući tkaninu direktno na modelu (tehnika koju će kasnije primenjivati Koko Šanel, i koja će po njoj i postati poznata). Sve modele je, do najsitnijih detalja i ukrasa, aranžirala svojim rukama, ali šivenje je bilo povereno njenim pomoćnicama, kojih je bilo više od dvadeset („Da li arhitekta gradi kuće? Ne, to rade zidari,“ govorila je).

Večernja haljina carice Aleksandre Fjodorovne. Početak XX veka, Rusija.
Copyright ©2003 State Hermitage Museum.

Večernja haljina. 1910-e, Rusija.
Copyright ©2003 State Hermitage Museum.

Večernja haljina. 1912-1914, Rusija.
Copyright ©2003 State Hermitage Museum.

1902. Nadežda Lemanova učestvuje na Prvoj međunarodnoj izložbi istorijskog i savremenog kostima u Sankt Peterburgu, zajedno sa Pol Poareom, Čarlsom Redfernom (Charles Redfern) i sestrama Kalo (Callot). Poznanstvo sa Poareom će prerasti u dugogodišnje prijateljstvo.

Početkom XX veka počinje i njena saradnja sa Stanislavskim na izradi kostima za Moskovski hudožestveni teatar.

Večernja haljina. Pozne 1910-e, Rusija.
Copyright ©2003 State Hermitage Museum.

Haljina, 1920-e, Rusija.
Copyright ©2003 State Hermitage Museum.

Večernja haljina. 1920-e, Rusija.
Copyright ©2003 State Hermitage Museum.

Nakon izbijanja Oktobarske revolucije, Lemanova odlučuje da ostane u Rusiji. Zbog plemenitog porekla biće jedno vreme i u zatvoru (zanimljjivo je da njeno oslobađanje pomogao i pisac Maksim Gorki).

Karijeru nastavlja kao kreator odeće za masovnu proizvodnju, što je čini verovatno prvim pret-a-porter kreatorom. Ova odeća je jednostavnih formi – bazira se na pravougaonim elementima, i najčešće je od lana, što je rezultat opšteg siromaštva u Rusiji tog doba. Osnovna (i jedina) dekoracija, koja je ovoj odeći davala utisak mekoće i ženstvenosti bio je vez inspirisan narodnim motivima. Zbog nedostatka materijala, odeća se često izrađivala od tkanih peškira, a kaputi od ćebadi.

1925. Lemanova izlaže svoju kolekciju na Svetskoj izložbi u Parizu, gde osvaja Grand Prix u svojoj kategoriji. Izloženi modeli su bili sašiveni od peškira, a obuća i svi detalji su bili izrađeni od hleba.

  

Osim modela za masovnu proizvodnju, Nadežda Lemanova je bila zadužena i za odevanje supruga visokih činovnika sovjetske vlasti.

Svoju ljubav prema raskošnim modelima i formama Lamanova je, doneke, uspevala da zadovolji radeći kostime za pozorište i film. Radila je kostime za filmove Ejzenštajna i Aleksandrova. U pozorištu je radila do poslednjeg dana. Umrla je 14. oktobra 1941. godine, u svojoj osamdesetoj godini, pred vratima pozorišta u koje je i dalje svakodnevno dolazila na posao.

Haljina u stilu Ruskog baleta, Nadežda Lamanova, Moskva, 1913.

Najveća nagrada koja se danas dodeljuje ruskim kreatorima nosi ime Nadežde Lamanove.

Nažalost, malo je njenih modela sačuvano, a najveći broj (njih četrnaest) čuva se u muzeju Ermitaž, u Sankt Peterburgu.

2 thoughts on “Nadežda Lamanova

  1. Nisam znao za Nadeždu, ovo je veliko otkriće za mene. Hvala Vam. Kao i uvek tekst je vrlo zanimljiv kao i fotografije. Svaka čast!

Postavi komentar